STRUČNO USAVRŠAVANJE OSOBA KOJE OBAVLJAJU STRUČNE GEODETSKE POSLOVE

U ovom podforumu se nalaze sve teme za raspravu i otovrene za komenitanje. Teme su u pravilu geodetske struke, a otvaraju ih moderatori samoinicijativno ili na Vaš prijedlog.
Avatar
adam.agotic
Postovi: 163
Pridružen/a: 13 lip 2019, 12:54
Lokacija: Slavonski Brod

Proteklih tjedana bilo je mnoštvo upita članova kojima je zajednička tema – stručno usavršavanje. Kako bi se članstvu na jednostavan i brz način olakšao pristup informacijama oko stručnog usavršavanja, otvara se ova tema na kojoj možete postaviti pitanja ili dati prijedloge na temu stručnog usavršavanja. U nastavku se nalazi link na Pravilnik o stručnom usavršavanju osoba koje obavljaju stručne geodetske poslove gdje možete naći većinu odgovora na svoja pitanja i svakako preporučam da ga pročitate jer smo ga se dužni pridržavati.
http://www.hkoig.hr/assets/strucnousavr ... 42019.pdf

U nastavku dostavljam pitanja i odgovore na nekoliko do sada postavljenih pitanja.

Pitanje 1. Novi način vrednovanja usavršavanja mi je nejasan. Prije sam trebao skupiti 100 bodova u pereiodu 5 godina, a sada trebam imati sate? Kako se preračunavaju bodovi koje sam prije imao?

Prema Pravilniku je potrebno godišnje provesti minimalno 15 akademskih sati u provedbi programa stručnog usavršavanja ako se radi o polazniku koji obavlja stručne geodetske poslove iz članka 6. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti. Ako se radi o polazniku koji obavlja stručne geodetske poslove iz članaka 5. i 6. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti, onda je minimum 30 sati godišnje. (članak 8. Pravilnika).

Bodovi koje su polaznici stručnog usavršavanja ostvarili prema prijašnjem pravilniku se množe sa koeficjentom 1.50 kako bi se preračunali u sate - jedinicu mjere prema novom Pravilniku. Ako se uzme u obzir da je prije bilo potrebno imati prosjek od 20bodova godišnje, a danas je potrebno 30sati godišnje, vidljivo je da nije došlo do nikakve promjene u količini potrebnih sati/bodova. (članak 32. Pravilnika.)

Pitanje 2. Ja sam ovlašteni inženjer geodezije, završio sam geodetski fakultet, položio stručni ispit i prošao vježbenički staž. Iz kojeg razloga trebam i dalje skupljati sate stručnog usavršavanja?

Ako se odgovor pokuša dati samo sa pravne strane, na provođenje stručnog usavršavanja nas obvezuje Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti (članak 40. stavak 1.).

Za davanje pravog odgovora na ovo pitanje, trebali bismo si prvo postaviti slijedećih nekoliko pitanja i pokušati odgovoriti na njih.

Bi li bilo ispravno smatrati da se više ne moramo usavršavati nakon što smo jednom postali ovlašteni inženjeri? Gdje bismo se doveli vođeni takvom pretpostavkom? U geodetskoj struci se propisi mijenjaju od danas do sutra (ovo je poseban problem, po meni ta situacija nije normalna, ali imamo ju i ne možemo bježati od te činjenice), tehnološki napredak u prikupljanju i obradi podataka ne staje, pa i drugi uvjeti našeg poslovanja se mijenjaju i unaprijeđuju s godinama, od vođenja poduzeća pa nadalje. Htjeli mi ili ne htjeli, usavršavati se moramo kako bismo bili u koraku s novim vremenima.

Je li se sustav mogao postaviti i na način da se usavršavanje ostavi kao izbor. Tko se želi usavršavati, može, tko ne želi ne mora, pa da tržište samo odradi svoje s godinama? Možda se i moglo tako postaviti. Moj je osobni stav da bi to tako i moglo biti onog dana kad se za to ostvare prethodni uvjeti kako bi tržište moglo svojim mehanizmima samo provoditi evaluaciju kvalitete. Ali ako ćemo biti do kraja iskreni i pozvati se na to da nas tržište samo nagrađuje ili kažnjava, onda moramo priznati da danas postoje slabi ili nikakvi mehanizmi na tržištu koji bi naše korisnike zaštitili od lošeg, odnosno nekvalitetno odrađenog posla. Jesam li u pravu ili mislite da pretjerujem? Na koji način se danas sankcionira loš geodetski posao, a nagrađuje dobar? Sve je danas svedeno na princip preporuke i rekla/kazala među našim korisnicima koji još nije dovoljno dobro raširen, niti naši korisnici u većini slučajeva znaju i mogu uopće razlikovati loš od kvalitetnog posla. Dok korisnik i shvati da je dobio loš geodetski posao, često prođe dosta vremena pa i više godina, a onda je već kasno. Naša usluga nije poput restorana gdje mušterija dođe, proba jelo i odmah može dati svoje mišljenje o tome je li zadovoljno uslugom ili nije. U većini slučajeva naše se stranke vode faktorom cijene kao kriterijem koji definira njihovo zadovoljstvo pruženom uslugom, a što potom rezultira borbom za postizanje što niže cijene. Sve je to i dalje prihvatljivo dok neki od kolega ne posegne za narušavanjem kvalitete svoje usluge kako bi postigao konkurentniju cijenu. Kad se i dogodi situacija da neki korisnik prepozna lošu uslugu i želi reagirati, kakve su realno njegove opcije? Obratiti se našem brzom i učinkovitom pravosuđu? Obratiti se inspekciji DGU? Prijaviti Komori? Znamo svi kakvi su ishodi u većini slučajeva. Pravosuđe i DGU ne želim dalje komentirati, ali o tome što Komora može učiniti po tom pitanju, bit će otvorena posebna tema da ne izađem iz okvira ove trenutne teme, a tema je potreba za stručnim usavršavanjem. I tako imamo začarani krug iz kojega je jako teško pobjeći. A vratimo se malo na vrstu posla kojom se uglavnom mi geodeti bavimo. Čime se mi to zapravo bavimo? Mi se bavimo najčešće najvrijednijom materijalnom imovinom naših korisnika, njihovim ni više ni manje nekretninama. Zemljištima, kućama zgradama, da ne spominjem cestama, mostovima i ostalom infrasrukturom.

Ajmo sad sumirati ovo u jednu rečenicu, koliko god da ona teško zvučala. Mi geodeti se bavimo tuđim nekretninama, kontrole tržišta su neadekvatne, zaštitni mehanizmi poput pravosuđa su takvi kakvi jesu. I onda se čudimo pokušaju države da barem na jedan način pokuša utjecati na podizanje kvalitete pružanja naših usluga i to kako – obaveznom EDUKACIJOM. U nadi da će podizanjem svijesti među geodetima barem u jednom segmentu utjecati na kvalitetu geodetskih poslova kako bi se u nekom postotku smanjio broj nedovoljno kvalitetno odrađenih geodetskih poslova.

Znam da se slijedeće postavlja pitanje kvalitete takvih predavanja, o tome ću isto nešto napisati, ali mislim da bih trebao završiti s odgovorom na postavljeno pitanje, a nastaviti na nekom prikladnijem mjestu.

Pitanje 3. Pravilnik propisuje mogućnost izobrazbe putem interneta, takozvani e-learning, ali od toga ni traga ni glasa?

E-learning je mogućnost koja je propisana Pravilnikom tek odnedavno, odnosno od kraja travnja ove godine, odnosno prije oko pola godine. Informacija koju mogu prenjeti direktno od predsjednika Odbora za stručno usavršavanje po ovom pitanju je u suštini slijedeća. Komora vidi e-learning kao svakodnevicu u budućem usavršavanju svojih članova. Pregovori i dogovori sa edukacijskom ustanovom koja će nam biti u mogućnosti osigurati e-learning putem webinara su pri samom kraju, ugovor je pred potpisom. Nakon toga će se u vrlo kratkom roku izraditi par pilot projekata da se testira ova vrsta eukacija i to u nardenih nekoliko mjeseci. Postoji mogućnost da prvi webinar imamo već do kraja ove godine, a od nagodinu možemo očekivati sve veći postotak takvih edukacija.

Kad svi detalji budu definirani, Komora će izaći sa detaljima provođenja takve vrste edukacija. Bit će objašnjeno kako se webinarima pristupa, na koji način će se moći kontrolirati stvarno pohađanje webinara, hoće li to biti kakvi upitnici ili nešto drugo te u konačnici evaluacija takvih predavanja. Uvjeren sam da će ovlaštenici brzo prihvatiti ovu novu vrstu edukacija koja ima jako puno prednosti u odnosu na klasične modele usavršavanja. Webinari će omogućiti da prisustvujemo predavanjima na kojima iz brojnih razloga ne bismo mogli prisustvovati, od nepogodnih termina do visokoih troškova koji mogu nastati ako se predavanja održavaju daleko od nas. Također bi mogli biti i niži troškovi organizacije i održavanja takvih predavanja, posljedično i manji troškovi koatizacija itd. Nadam se jedino da pojava webinara neće dovesti do značajnijeg smanjenja međusobne interakcije između ovlaštenika jer su klasične edukacije uvijek barem bile mjesto zajedničkog okupljanja inženjera.

Pitanje 4. Program stručnog usavršavanja predviđa šest područja izobrazbe te propisuje obavezu pohađanja određenog broja sati po svakom od tih područja. Što ako ne uspijem pohoditi predavanja u propisanim omjerima?

Pravilnik je na snagu stupio ove godine i još uvijek se koriste preračunati bodovi iz prijašnjeg sustava, pa stoga Komora NEĆE niti planira u narednom prijelaznom razdoblju očekivati od članova predviđenu razdiobu edukacija pod obavezno. Pravilnikom je propisana obaveza 15/30 sati godišnje ovisno o kategoriji poslova koji se obavljaju i to je jedini parametar koji se provjerava prilikom utvrđivanja može li ovlaštenik dobiti potvrdu o provedenom stručnom usavršavanju.
Adam Agotić, dipl.ing.geod.
globalni moderator
Mladen LAč
Postovi: 7
Pridružen/a: 01 kol 2019, 13:27

Stručno usavršavanje se nažalost svelo na skupljanje bodova/sati zato što je tako normirano Zakonom – ovakvo kakvo je uređeno ovlaštenici mogu (usudio bih se čak reći i opravdano) smatrati samo nametnutim porezom kako bi mogli obavljati djelatnost.
Svatko od nas koji je ciljano posjetio razne simpozije i konferencije bilo gdje u Europskoj uniji slušajući odnosno usavršavajući se u stručnim područjima koje ga osobno i stručno interesiraju vidi ogromnu razliku.
Dinamika kojom je propisano stručno usavršavanje, odnosno usklađenje sa Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti je dosta nelogična. U javnosti SU DGU „pritišće“ upozoravajući na rok koji je u startu dan poprilično fer (dvije godine), no s druge strane vrlo je jasno i očito obzirom na datum (travanj 2019. godine) kada je Pravilnik dobio suglasnost našeg Ravnatelja da tu barem u neku ruku nešto „smrdi“.
Dakle ili je HKOIG kasnila s izradom Pravilnika ili SU DGU jednostavno nije stigao ili nije htio dati suglasnost koja je zakonski nužna da bi isti stupio na snagu.
Sve te informacije mi kao ovlaštenici nemamo i to je najveći problem HKOIG-a.
Zašto se nije organiziralo usavršavanje u smislu radionica SDGE u organizaciji HKOIG-a, ili radionice – edukacija o primjeni novih Zakona o gradnji te Zakona o prostornom uređenju, dakle o temama koje nas 99% ovlaštenika (koji se ne bavimo homogenizacijama i novim izmjerama) svakodnevno muči?
AnteZ
Postovi: 37
Pridružen/a: 04 kol 2019, 20:29

adam.agotic je napisao/la: 06 lis 2019, 16:57 Bodovi koje su polaznici stručnog usavršavanja ostvarili prema prijašnjem pravilniku se množe sa koeficjentom 1.50 kako bi se preračunali u sate - jedinicu mjere prema novom Pravilniku. Ako se uzme u obzir da je prije bilo potrebno imati prosjek od 20bodova godišnje, a danas je potrebno 30sati godišnje, vidljivo je da nije došlo do nikakve promjene u količini potrebnih sati/bodova. (članak 32. Pravilnika.)
Ovo me podsjeća na transformaciju HDKS-a u HTRS i obrnuto i to preko T7D transformacije, pa kad uvidimo da nam podaci ne štimaju jednostavno ćemo uvesti jedan novi pravilnik ili bolje zakon kojim ćemo uvesti homogenizaciju i uštimati podatke da lijepo izgledaju na papiru, a u stvarnosti su....
adam.agotic je napisao/la: 06 lis 2019, 16:57 U geodetskoj struci se propisi mijenjaju od danas do sutra (ovo je poseban problem, po meni ta situacija nije normalna, ali imamo ju i ne možemo bježati od te činjenice), tehnološki napredak u prikupljanju i obradi podataka ne staje, pa i drugi uvjeti našeg poslovanja se mijenjaju i unaprijeđuju s godinama, od vođenja poduzeća pa nadalje. Htjeli mi ili ne htjeli, usavršavati se moramo kako bismo bili u koraku s novim vremenima.
ionako dolazi 4D sustav
adam.agotic je napisao/la: 06 lis 2019, 16:57Dok korisnik i shvati da je dobio loš geodetski posao, često prođe dosta vremena pa i više godina, a onda je već kasno. Naša usluga nije poput restorana gdje mušterija dođe, proba jelo i odmah može dati svoje mišljenje o tome je li zadovoljno uslugom ili nije.
zar kvalitetu odrađenog posla ne bi trebali kontrolirati katastarski službenici?
adam.agotic je napisao/la: 06 lis 2019, 16:57Mi geodeti se bavimo tuđim nekretninama, kontrole tržišta su neadekvatne, zaštitni mehanizmi poput pravosuđa su takvi kakvi jesu. I onda se čudimo pokušaju države da barem na jedan način pokuša utjecati na podizanje kvalitete pružanja naših usluga i to kako – obaveznom EDUKACIJOM. U nadi da će podizanjem svijesti među geodetima barem u jednom segmentu utjecati na kvalitetu geodetskih poslova kako bi se u nekom postotku smanjio broj nedovoljno kvalitetno odrađenih geodetskih poslova.
Potpuni promašaj zakonodavca, katastarski službenici ovjeravaju elaborate
AnteZ
Postovi: 37
Pridružen/a: 04 kol 2019, 20:29

Mladen LAč je napisao/la: 07 lis 2019, 13:28 Zašto se nije organiziralo usavršavanje u smislu radionica SDGE u organizaciji HKOIG-a, ili radionice – edukacija o primjeni novih Zakona o gradnji te Zakona o prostornom uređenju, dakle o temama koje nas 99% ovlaštenika (koji se ne bavimo homogenizacijama i novim izmjerama) svakodnevno muči?
Dok se mi bavimo igraonicama, radionicama i ostalim riječima koje završavaju na -nica poslovi stoje....
Avatar
adam.agotic
Postovi: 163
Pridružen/a: 13 lip 2019, 12:54
Lokacija: Slavonski Brod

Kolega Mladene,
pokušat ću odgovoriti na sve vaše komentare, ako nešto izostavim nemojte zamjeriti, opomenite me pa ću se dopuniti.
Mladen LAč je napisao/la: 07 lis 2019, 13:28 Stručno usavršavanje se nažalost svelo na skupljanje bodova/sati zato što je tako normirano Zakonom – ovakvo kakvo je uređeno ovlaštenici mogu (usudio bih se čak reći i opravdano) smatrati samo nametnutim porezom kako bi mogli obavljati djelatnost.
Svatko od nas koji je ciljano posjetio razne simpozije i konferencije bilo gdje u Europskoj uniji slušajući odnosno usavršavajući se u stručnim područjima koje ga osobno i stručno interesiraju vidi ogromnu razliku.
Što se tiče stava o stručnom usavršavanju samo kao porezu, s Vama se mogu složiti oko toga da dosta ovlaštenika smatra tako. Moram priznati da sam u ovih desetak godina koliko radim puno puta poslije nekog predavanja osjećao razočarenje i frustriranost onime što sam na predavanju "vidio i čuo". Jedan od temeljnih problema stručnog usavršavanja je upravo nedovoljna kvaliteta nekih predavanja, što onda potiče upravo ovakve rasprave, trebaju li nam uopće ovakva predavanja, zašto su ona obavezna, to je trošak itd. Međutim, molio bih Vas da ovdje samnom razmislite što bi sve mogli biti razlozi loših predavanja i kako smanjiti njihov udio. Evo nekoliko razloga zbog kojih smatram da utječu na stvaranje nezadovoljstva među ovlaštenicima, ali navest ću i poteze koje je Odbor za stručno usavršavanje predvidio kako bi se takav stav popravio na bolje:
  • vjerujem da je jedno od najčešćih argumenata stav da predavanja nema dovoljno pa samim time ovlaštenici "lete" na svako dostupno predavanje kako bi "skupili bodove/sate". Kad se pogleda godišnji program predavanja, te kad se na kraju godine pridodaju sva predavanja koja budu dodana naknadno, svaki objektivni promatrač će zaključiti da je predavanja zapravo bilo više nego dovoljno za svakoga da si odabere teme koje bi ga zanimale i o kojima bi rado slušao. Međutim, problem koji se realno tu ipak pojavljuje jest koliko su zapravo sva ta predavanja dostupna svom članstvu. Teško je za očekivati da ću ja iz Slavonskog Broda potegnuti u Split i potrošiti hrpu novca da bih poslušao bilo koje predavanje ma koliko mi se ono činilo zanimljivim i potrebnim. Odbor za stručno usavršavanje je upravo od ove godine sa novim pravilnikom pokušao jednim djelom dugoročno doskočiti tom problemu. U budućnosti će se dio predavanja održavati upravo putem webinara čija implementacija je pri samom kraju. Na taj način će kolega iz Osijeka uz puno manje troškova moći prisustvovati predavanju koje se održava u Splitu. Druga stvar koju treba imati na umu jest da predavanja koja su u isključivoj organizaciji Komore gotovo već u pravilu budu održana u svih pet regionalnih područja na koje je teritorijalno podijeljena Komora. Ono na što Komora ne može posebno uvjetovati, ali treba potaknuti jest da se predavanja koja primarno ograniziraju ostale udruge, fakulteti i drugi, zasad samo na lokalnim razinama upravo omoguće većem članstvu. Tu je upravo potencijal webinara koje će u budućnosti trebati ponuditi prilikom organizacije takvih predavanja koja nisu predviđena za održavanje po svim regijama. Također, treba razmisliti i potaknuti organizatore i predavače koji su održali dobra predavanja u Puli naprimjer, da se takvo predavanje s vremenom organizira i u Splitu, Osijeku, Varaždinu, Zagrebu.
  • drugi veliki argument za nezadovoljstvo je kvaliteta samih predavanja. I moram priznati užasno kompleksan problem. Čisto samo za jednu usporedbu, nipošto ne želeći umanjiti odgovornost organizatore predavanja, osvrnuo bih se na kvalitetu edukacija u Hrvatskoj općenito. Imamo cijele sustave osnovnog školstva, srednjeg i visokog koje muku muči sa postizanjem zadovoljavajuće kvalitete. Ostale Komore iste muke muče, netko veće netko manje. Napominjem, da ovu usporedbu dajem samo kako bih pokušao ukazati na to koliko je ovaj problem kompleksan i smatram da ga je nemoguće riješiti bez suradnje svih sudionika usavršavanja, od organizatora, preko predavača i na kraju do polaznika usavršavanja! Za početak htio bih utvrditi kako se vrednuje kvaliteta predavanja, odnosno što mi ovlaštenici u konačnici u pravilu smatramo kvalitetnim predavanjem. Bismo li se mogli složiti da ćemo mi kao oni kojii slušaju predavanje, dobrim predavanjem ocijeniti ono nakon kojeg smo naučili nešto novo/korisno o temi koja nam je zanimljiva? Ako se malo razmisli o ovoj formulaciji, može li se zaključiti da je ona zapravo nevjerojatno subjektivna i ovisi jako puno od osobe do osobe. Zašto? Evo na jednom slikovitom primjeru ću pokušati objasniti:
    Recimo, firma u kojoj radim se ne bavi GIS-om, izradom kakvih aplikacija i slično. Također, radnog kolegu ta tema uopće i ne zanima, apsolutno ju smatra nebitnom, drugi radni kolega pokazuje zanimaciju za tu temu, a treći je itekako zagrijan za to područje i mogu reći da je već dobro upoznat sa ovom tematikom. Sva trojica odu na predavanje u Požegu prije mjesec dana gdje je udruga geodeta požeško-slavonske županije organizirala predavanje u dvije teme, o GIS-u i metodama masovnih prikupljanja podataka. Predavači, kolege Vlado Cetl i Hrvoje Tomić, su sa iskustvom godina rada na fakultetu i održavanja predavanja među raznim grupama. Predavanja su bila profesionalno koncipirana na način da je bilo lagano pratiti tijek predavanja – moglo se vidjeti da su predavači kvalitetni i znaju svoj posao. Međutim, zadovoljstvo predavanjem na kraju sve trojice kolega je bilo poprilično različito. Prvi kolega nije uopće bio zadovoljan jer ga tema apsolutno nije zanimala, ali je eto išao da skupi sate. Drugi kolega je bio oduševljen sa održanim predavanjima jer ima velik interes za tu temu, početnik je, a "razina zahtjevnosti predavanja" je bila zapravo baš na razini za one koji su početnici, i u nekim trenutcima zahtjevala možda neko predznanje. Kolega je nahvalio predavače, nahvalio je temu, ukratko oduševljen. Treći kolega koji je već ekspert tom području je prepoznao da su predavači kvalitetni, ali nije bio nešto pretjerano zadovoljan sa predavanjima jer nije čuo skoro ništa novo što bi oplemenilo njegovo znanje. Jedno predavanje, a tri različita dojma nakon predavanja i za nijedan dojam se ne može reći da nije opravdan. Ne znam uopće koliko je ovo zahtjevno izanalizirati jer se prvenstveno bavim drugim područjima u Komori, ali sa nekim osnovnim problemima jesam upoznat. Predavanja koja od ove godine u cijelosti organizira Komora imaju neke osnovne upitnike u kojima se pokušava ocijeniti zadovoljstvo polaznika edukacija, da se utvrdi uopće kakve su stvarne reakcije polaznika. U slijedećem ciklusu bi se ovome trebalo još studioznije pristupiti i Odbor za usavršavanje će ovom posvetiti dodatne napore. Na taj način će se s vremenom moći dobiti određena slika o dojmu koji određeni predavači ostavljaju na polaznike usavršavanja, o tome koje su teme intreresantnije od drugih i slično.
Kao zaključak svega ovoga, Odbor za stručno usavršavanje svojim radom u narednim ciklusima planira sigurno poraditi i u dodatnoj podršci u organizaciji predavanja koja primarno organiziraju ostale udruge i obrazovne institucije. Zadaća je prikupiti povratne informacije polaznika predavanja i sa tih predavanja što zasad nije uvijek slučaj. Kada se dobije povratna informacija da je recimo predavanje u organizaciji udruge geodeta požeško-slavonske županije pobralo pozitivne komentare, onda se može odaslati preporuka i nekim drugim udrugama u recimo Dalmaciji, Istri da pokušaju stupiti u međusobnu komunikaciju sa požežanima pa da se udruge dodatno povežu i preporuče predavače jedni drugima. Hrvatsko geodetsko društvo bi ovdje isto moglo puno pomoći, vjerujem da će tako i biti. Na taj način bi se utjecalo na oba izazova koje Komora ima u organizaciji usavršavanja. Lakše bi se poticala kvalitetna predavanja i još bi se omogućila održavanja predavanja na više lokacija.

Također, nadodao bih još da je Odbor za stručno usavršavanje nedavno u suradnji sa profesorom Roićem sa Geodetskog fakulteta održao jednu radionicu na temu Franciskanskog katastra. Novost u ovoj radionici je interaktivni pristup gdje se traži aktivnost i sudjelovanje onih koji su došli na predavanje. Takvih radionica u budućnosti treba biti još jer se na iskustvu drugih pokazalo da takve edukacije imaju drugačiji efekt od klasičnih predavanja sa predavačem i slušateljima. Iz svega ovog se nadam da sad imate malo širu sliku i bolje informacije o tome što se događa unutar Odbora za stručno usavršavanje.
Adam Agotić, dipl.ing.geod.
globalni moderator
Avatar
adam.agotic
Postovi: 163
Pridružen/a: 13 lip 2019, 12:54
Lokacija: Slavonski Brod

Mladen LAč je napisao/la: 07 lis 2019, 13:28 Dinamika kojom je propisano stručno usavršavanje, odnosno usklađenje sa Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti je dosta nelogična. U javnosti SU DGU „pritišće“ upozoravajući na rok koji je u startu dan poprilično fer (dvije godine), no s druge strane vrlo je jasno i očito obzirom na datum (travanj 2019. godine) kada je Pravilnik dobio suglasnost našeg Ravnatelja da tu barem u neku ruku nešto „smrdi“.
Dakle ili je HKOIG kasnila s izradom Pravilnika ili SU DGU jednostavno nije stigao ili nije htio dati suglasnost koja je zakonski nužna da bi isti stupio na snagu.
Sve te informacije mi kao ovlaštenici nemamo i to je najveći problem HKOIG-a.
Kolega Mladene,
ne znam je li to baš najveći problem, ali jedan od definitivno velikih problema Komore jest. Međutim, morate priznati da se informiranje javnosti od strane Komore konstatno poboljšava iako to još nije došlo na razinu da se može govoriti o potpunoj transparentnosti Komore. Primjećujete i sami da Komora sve češće šalje informacije članovima putem e-mailova, na mrežnim stranicama se sve češće mogu naći očitovanja Komore po pojedinim temama, ovdje je reaktiviran Forum na kojem se nadam da ćete uspjeti dobiti sve odgovore na pitanja koja postavite. Naravno, da smo bolje izvještavali ranije, sada bi pitanja bilo manje, ali stvarno mislim da su pozitivni pomaci vidljivi. Djelom vezano na ovu problematiku, trenutno su u postupcima izrade poslovnika za Odbore komore koji ih još nemaju, kao i dopune onih koji su postojeći, pa će po uspostavi svega toga na mrežnim stranicama Komore moći pronaći zaključci i zapisnici sjednica.

Što se tiče Vašeg konkretnog pitanja oko problema sa stručnim usavršavanjem i danih rokova, Pravilnik o stručnom usavršavanju je donesen sa određenim zakašnjenjem u odnosu na Zakonom propisanu obavezu. Prijedlog pravilnika je nekoliko puta slan ravnatelju Državne geodetske uprave s obzirom da se Pravilnik mogao donijeti isključivo uz prethodnu suglasnost ravnatelja. Cijela procedura se odužila, bilo je tu svakavih primjedbi, a jedan od većih kamena spoticanja je bio jedan od uvjeta koje je postavio ravnatelj, a to je da osobe zaposlene na poslovima državne izmjere i katastra nekretnina u tijelima državne uprave odnosno jedinicama lokalne samouprave pratkički nisu dužne pohađati stručno usavršavanje u organizaciji Komore koja je Zakonom za to i ovlaštena, već da tijelo u kojem rade izdaje potvrdu o obavljanju poslova u tom tijelu... Ako mislite da pretjerujem, evo Vam sami dopis pa da se uvjerite, stavljam ga u dnu posta. A Vi sad recite što je Komora mogla učiniti u tom trenutku? S jedne strane imamo naše ovlaštenike koji rade u realnom sektoru i koji čekaju donošenje Pravilnika i nastavak usavršavanja, a sa druge strane osobu sa batinom koja otvoreno uvjetuje pravila igre, stavljajući svoje zaposlenike u povlašteni položaj u odnosu na sve nas. Na kraju je kakav takav kompromis postignut, pa odluku o vrednovanju usavršavanja za zaposlenike državne uprave ipak donosi Odbor za stručno usavršavanje koji će vrednovati vrijednost takvih potvrda. Po meni smo i na ovaj način diskriminirani, ali u tim okolnostima smo jednostavno bili primorani prihvatiti ponuđeno. Ovo je savršen primjer do kud nas može dovesti primicanje vlastitih sitnih interesa i razjedinjenost geodeta prvo međusobno u realnom sektoru, a kada se još potenciraju namjerne razdiobe realnog i javnog sektora, dovodimo se u situaciju da naša struka gubi na važnosti, naše poslove u budućnosti preuzimaju druge struke i gdje ćemo se dovesti? Umjesto da budemo suradnici i zajednički razmišljamo o posljedicama naših činjenja na struku i društvo u cjelini, mi nasjedamo na sustavno raslojavanje i razjedinjavanje geodetske struke. Podjeliti dva tri posla gladnoj rulji, pridobiti par pobornika koji će kao najnemilosrdniji plaćenici dalje nastaviti zastupati tvoje interese koji nisu nikome točno poznati. Održati pokoji lažni licemjerni govor, sijati razdor uokolo i potkopavati one koji bi ti mogli biti suradnici, to je prečesto puta viđeno u našem društvu i ne čini nam dugoročno dobro osim za pojedince koji jako dobro znaju što rade.

U svakom slučaju, za pripremu programa stručnog usavršavanja u narednoj godini sada ima više vremena, steklo se iskustvo od ove godine po novom programu i iz Odbora za stručno usavršavanje mi je potvrđeno da će biti dovoljno izbora za sve polaznike stručnog uasvršavanja, a na podizanju kvalitete će se kontinuirano nastaviti raditi prema planovima koji su već zacrtani i djelom u provedbi.
Privitak/ci
Mišljenje 2, dostavlja se.zip
(162.36 KiB) Preuzeto 169 puta.
Adam Agotić, dipl.ing.geod.
globalni moderator
Avatar
adam.agotic
Postovi: 163
Pridružen/a: 13 lip 2019, 12:54
Lokacija: Slavonski Brod

Mladen LAč je napisao/la: 07 lis 2019, 13:28 Zašto se nije organiziralo usavršavanje u smislu radionica SDGE u organizaciji HKOIG-a, ili radionice – edukacija o primjeni novih Zakona o gradnji te Zakona o prostornom uređenju, dakle o temama koje nas 99% ovlaštenika (koji se ne bavimo homogenizacijama i novim izmjerama) svakodnevno muči?
Kolega Mladene,
Evo i odgovor na zadnji dio Vašeg upita, nadam se :lol:
Ne znam od kud da krenem s ovime... prvo vidim da imate neke krive informacije i nažalost niste prvi koji postavlja takvo pitanje.
Komora jest sudjelovala u organizaciji radionica za SDGE prošle godine! Predavači jesu bili iz Državne geodetske uprave, što je morate priznati i jedino logično s obzirom da uvid u rad sustava niti nije imao nitko osim DGU i IGEA-e, slažemo li se oko toga? Međutim, nakon što je DGU radionice provodila vrlo usporenim tempom (kad bih htio biti zločest, mogao bih pomisliti da ni to nije bilo slučajno tako sporo već da se htjelo nešto ušićariti za svoje djelatnike, ali stvarno evo ne bih htio tako nešto prejudicirati pa neću biti zločest) Komora se ponudila podnijeti sve troškove održavanja radionica, prostorije i naknade predavačima samo da se s time maksimalno požuri. Ako se sjećate prošle zime, u jednom trenutku se intenzitet održavanja radionica stvarno maksimalno intenzivirao. E to Vam je bio taj moment. Zašto Komora odmah u startu nije ponudila snositi sve troškove, moram priznati da nemam točnu informaciju, ali koliko je do mene došlo neslužbeno, sredstva za edukaciju su trebala biti osigurana od strane Svjetske banke kao što je cijeli projekt SDGE-a bio osiguran.
Tako da evo stvarno se nadam da više nećete misliti da Komora nije poduzimala ništa po pitanju edukacija za SDGE.
A i ovo je samo jedan dio cijele priče, ne znam koliko smo puta apelirali i tražili nastavak održavanja radionica. Osobno sam u veljači ove godine bio na sastanku u Središnjem uredu DGU gdje smo razgovarali o nastavku edukacija sa predstavnicima DGU. Tada smo razgovarali o potrebi izrade dodatnih videomaterijala za korištenje SDGE-a i o stvarima koje smo smatrali da treba unaprijediti u SDGE-u, ali od tada smo dobivali samo obećanja da će se po tom pitanju nešto poduzeti. Kolega Mladene, morate biti svjesni da Komora može organizirati i snositi troškove edukacija za članove, ali bez sudjelovanja djelatnika DGU na takvim edukacijama, koji će edukacije i izvršavati, tu nema uspjeha.
Zadnje što smo svi vidjeli da DGU ponovno provodi edukacije za SDGE, ali ovaj puta potpuno bez Komore. Zašto DGU ovo radi bez Komore, može se samo nagađati, ali ako su istiniti navodi koje mi neki kolege prenose sa tih edukacija da predstavnici DGU otvoreno kritiziraju Komoru na tim edukacijama da odbija sudjelovati (valjda financijski ili što već) u organizaciji tih edukacija, te se Komoru proziva za nekakvu nesuradnju, to je onda dno dna licemjerstva. Iskreno se nadam da se radi samo o možda malo krivoj interpretaciji kolega koji su prisustvovali tim edukacijama, ali koliko vidim u zadnje vrijeme, sve je postalo moguće. Ovo sve više izlgeda na neku vrstu sustavne kampanje, samo ne razumijem još kampanje u svrhu čega.

Što se tiče radionica o primjeni novih propisa o gradnji, postavit ću Vam protupitanje iz kojeg ćete sami vjerujem moći zaključiti zašto edukacija još uvijek nema. Ako ste nove izmjene zakona pročitali i usporedili ih sa objašnjenjima koje je izdala DGU, pa na to nadodali dva pravilnika o sadržaju i opremanju idejnih i glavnih projekata koji su doduše tek viđeni u fazi javnog savjetovanja, jeste li primijetili da su nema suglasja oko hrpe bitnih stvari? I što da organiziramo, na čemu da ustrajemo u komunikaciji sa Ministarstvom i DGU? Znači u ovoj fazi donošenja propisa imamo totalni kaos, DGU izdaje neka objašnjenja za koja osobno tvrdim, pa tko hoće neka me slobodno tuži, nisu u skladu sa postojećim zakonima i propisima u nekim dijelovima, Ministarstvo pokušava donijeti nove pravilnike, a sve su veći pritisci na sadržaj tih pravilnika od struke i velikih investitora, za to vrijeme nas se neslužbeno savjetuje da postupamo po trenutno postojećim pravilnicima o opremanju projekata, što referenti u uredima za graditeljstvo uglavnom ne prihvaćaju jer postojeći pravilnici u bitinim odredbama nisu u suglasju sa izmijenjenim zakonima, za objašnjenja DGU neki ne žele niti čuti i slično.... Želite li kolega stvarno da Vam organiziramo predavanje na kojem nećete čuti skoro ništa konkretno i po čemu ćete uistinu moći postupati? Želite li da Vam pozovemo predstavnike DGU i Ministarstva ukoliko uopće prihvate da žele sudjelovati u organizaciji naših radionica te da Vam pričaju u ovim uvjetima koje trenutno imamo?

U teškom smo iščekivanju razrješenja ove situacije i spremni smo na organizacije radionica po hitnom postupku, ali samo da dobijemo uvjete za održavanje smislenih radionica. Svi smo ogorčeni što se ova priča ponovno ponavlja nakon izmjena propisa, očito je se zakoni često ne donose na način na koji bi trebali, sustavno i uz dugoročno planiranje već previše stihijski bez uvažavanja mišljenja struke.
Adam Agotić, dipl.ing.geod.
globalni moderator
Avatar
adam.agotic
Postovi: 163
Pridružen/a: 13 lip 2019, 12:54
Lokacija: Slavonski Brod

Kolega Ante,
pokušat ću i Vama odgovoriti na sličan princip kao kolegi Mladenu....
AnteZrinusic je napisao/la: 07 lis 2019, 14:56
adam.agotic je napisao/la: 06 lis 2019, 16:57 Bodovi koje su polaznici stručnog usavršavanja ostvarili prema prijašnjem pravilniku se množe sa koeficjentom 1.50 kako bi se preračunali u sate - jedinicu mjere prema novom Pravilniku. Ako se uzme u obzir da je prije bilo potrebno imati prosjek od 20bodova godišnje, a danas je potrebno 30sati godišnje, vidljivo je da nije došlo do nikakve promjene u količini potrebnih sati/bodova. (članak 32. Pravilnika.)
Ovo me podsjeća na transformaciju HDKS-a u HTRS i obrnuto i to preko T7D transformacije, pa kad uvidimo da nam podaci ne štimaju jednostavno ćemo uvesti jedan novi pravilnik ili bolje zakon kojim ćemo uvesti homogenizaciju i uštimati podatke da lijepo izgledaju na papiru, a u stvarnosti su....
Ne znam zašto Vas promjena obračuna iz bodova u akademske sate podsjeća na transformaciju iz HDKS-a u HTRS preko T7D uz dodatak homogenizacije i ostalog što ste spomenuli. Iz Pravilnika je zapravo evidentno da se promjena obračuna bodova ne smatra apsolutno nikakvim velikim ili senzacionalističkim potezom, čak je dan i krajnje jednostavan koeficjent za pretvorbu. Nikakva sedamparamteratska transformacija Vam nije potrebna, samo množenje sa 1.5

O transformaciji i homogenizaciji ovdje neću govoriti, ali možda otvorim novu temu uskoro jer sam par prijedloga za homozenizaciju već dobio, ali zadržat ću se na Vašoj kritici promjene obračuna. Nitko ne tvrdi da se zbog promjene načina obračuna sada dogodilo nešto revolucionarno, niti ta promjena može rezultirati nečim revolucionarnim. Na tu promjenu se odlučilo prije svega iz razloga jer je stav da će Odbor za stručno usavršavanje s vremenom moći jednostavnije voditi te evidencije, ostavljen je prostor za detaljniju razradu kad nešto imaš podjeljeno na 30 djelova umjesto na dosadašnjih 20. Ali to nešto je i dalje ostalo jednake veličine...
AnteZrinusic je napisao/la: 07 lis 2019, 14:56
adam.agotic je napisao/la: 06 lis 2019, 16:57 U geodetskoj struci se propisi mijenjaju od danas do sutra (ovo je poseban problem, po meni ta situacija nije normalna, ali imamo ju i ne možemo bježati od te činjenice), tehnološki napredak u prikupljanju i obradi podataka ne staje, pa i drugi uvjeti našeg poslovanja se mijenjaju i unaprijeđuju s godinama, od vođenja poduzeća pa nadalje. Htjeli mi ili ne htjeli, usavršavati se moramo kako bismo bili u koraku s novim vremenima.
ionako dolazi 4D sustav
Nisam siguran što ste htjeli reći s time, da eto najbolje dići ruke od svega? Ili da se ne usavršavamo dok ne dođe 4D pa da se tek onda nastavimo usavršavati za 4D sustav? Možda ste htjeli reći nešto drugo, ali nisam to onda tako shvatio, pa ako je tako volio bih da mi pojasnite. Kako biste u svemu tome objasnili ostalim kolegama koji su ogorčeni što edukacije za nove propise još nemamo, i sam sam među ostalom ogorčen, ali sam i nemoćan. Biste li Vi rekli da su takve edukacije svima nama nepotrebne?
AnteZrinusic je napisao/la: 07 lis 2019, 14:56
adam.agotic je napisao/la: 06 lis 2019, 16:57Dok korisnik i shvati da je dobio loš geodetski posao, često prođe dosta vremena pa i više godina, a onda je već kasno. Naša usluga nije poput restorana gdje mušterija dođe, proba jelo i odmah može dati svoje mišljenje o tome je li zadovoljno uslugom ili nije.
zar kvalitetu odrađenog posla ne bi trebali kontrolirati katastarski službenici?
Zasad katastarski službenici pri pregledu geodetskih elaborata (i elaborata infrastrukture), što po svemu sudeći ostaju jedini proizvodi koji se pregledavaju u katastru, pregledavaju i potvrđuju tehničku ispravnost elaborata i jesmo li ih mi izradili sukladno postojećim propisima. U svemu tome, katastarski službenici nemaju neku veliku mogućnost u jednom jako osjetljivom segmentu izrade geodetskog elaborata, a to je terenski dio – prikupljanje podataka i rad sa strankama. Naravno da mogućnost za to postoji u zakonu, ali koliko je realno da će katastarski službenici kontrolirati kvalitetu terenskih mjerenja i način ophođenja sa strankama na terenu. Bilo bi to ok, ali gdje naći sredstva za to u ovom trenutku?

A u konačnici, jako bitna činjenica, geodetski elaborati su jedino što katastarskim službenicima sada uopće i dolazi na uvid. Kako će katastar i treba li katastar biti taj koji će kontrolirati izradu elaborata iskolčenja, geodetskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade, elaborat nepotpunog izvlaštenje, pa da ne spomenem iskolčenja na terenu, geodetsko praćenje gradnje i hrpu ostalih stručnih geodetskih poslova koji ne spadaju pod državnu izmjeru i katastar nekretnina?
AnteZrinusic je napisao/la: 07 lis 2019, 14:56
adam.agotic je napisao/la: 06 lis 2019, 16:57Mi geodeti se bavimo tuđim nekretninama, kontrole tržišta su neadekvatne, zaštitni mehanizmi poput pravosuđa su takvi kakvi jesu. I onda se čudimo pokušaju države da barem na jedan način pokuša utjecati na podizanje kvalitete pružanja naših usluga i to kako – obaveznom EDUKACIJOM. U nadi da će podizanjem svijesti među geodetima barem u jednom segmentu utjecati na kvalitetu geodetskih poslova kako bi se u nekom postotku smanjio broj nedovoljno kvalitetno odrađenih geodetskih poslova.
Potpuni promašaj zakonodavca, katastarski službenici ovjeravaju elaborate
Komentar na ovo je već djelom sadržan u odgovoru na Vaš prethodni komentar. A ako ćemo se samo vaditi na to da eto, katastarski službenici ovjeravaju elaborate pa nema potrebe da mi radimo na svojoj kvaliteti i svijesti, pa baš me i briga ako u katastar podvalim loš podatak jer kad ga je katastarski službenik potvrdio to više nije moja briga, gdje ćemo završiti kao struka za 10-20-50 godina? Ok ako želite gledati tako uskogrudno samo na neki kratki rok ili na to da svalite odgovornost na nekog drugog. Znate li da Ministarstvo graditeljstva intenzivno razvija svoj informacijski sustav koji neće puniti isključivo geodetskim metodama zato što su shvatili da od katastra ne dobivaju ono što im treba. Pouzdan podatak! I više ih u Ministarstvu nije briga čija je to odgovornost, oni jednostavno više traže zamjenu za dosad temeljni geodetski prozivod – katastarski plan. I s vremenom će ga naći. To je samo jedan primjer o kojem govorim, nije Ministarstvo graditeljstva jedino, niti je katastarski plan jedini proizvod koji nam je i krizi. Pitajte svoje, naše korisnike što oni misle o vrijednosti usluga koje im pružamo danas? Većinom ih smatraju nepotrebnim nametom koje bi najradije izbjegli. Uništimo kvalitetu, vrijednost naših proizvoda do kraja kolega, i na kraju će naši korisnici naći zamjenu. To nije pretpostavka, to je činjenica. Hoćemo li se onda ići vaditi na to da je eno katastarski refernet kriv za elaborat koji sam ja napravio? Probajte se tako jednom opravdati vašem korisniku...
Adam Agotić, dipl.ing.geod.
globalni moderator
AnteZ
Postovi: 37
Pridružen/a: 04 kol 2019, 20:29

adam.agotic je napisao/la: 08 lis 2019, 11:25 Nitko ne tvrdi da se zbog promjene načina obračuna sada dogodilo nešto revolucionarno, niti ta promjena može rezultirati nečim revolucionarnim. Na tu promjenu se odlučilo prije svega iz razloga jer je stav da će Odbor za stručno usavršavanje s vremenom moći jednostavnije voditi te evidencije, ostavljen je prostor za detaljniju razradu kad nešto imaš podjeljeno na 30 djelova umjesto na dosadašnjih 20. Ali to nešto je i dalje ostalo jednake veličine...
Uvjeren sam kako smo mogli nastaviti źivjeti i bez te promjene, a moju usporedbu razumije većina kolega. Ako je ostalo isto, čemu promjena?
adam.agotic je napisao/la: 08 lis 2019, 11:25 Nisam siguran što ste htjeli reći s time, da eto najbolje dići ruke od svega? Ili da se ne usavršavamo dok ne dođe 4D pa da se tek onda nastavimo usavršavati za 4D sustav? Možda ste htjeli reći nešto drugo, ali nisam to onda tako shvatio, pa ako je tako volio bih da mi pojasnite. Kako biste u svemu tome objasnili ostalim kolegama koji su ogorčeni što edukacije za nove propise još nemamo, i sam sam među ostalom ogorčen, ali sam i nemoćan. Biste li Vi rekli da su takve edukacije svima nama nepotrebne?
Upitnik 1 - što je to "sve"?
Upitnik 2 - u 4D sustavu radimo čim se spojimo na CROPOS. Što vas zanima?
Upitnik 3 - mnogima edukacije, igraonice, radionice i slično nisu potrebne jer sami pronalaze put do onoga što im je korisno i nije uredu da se nekog prisiljava da ide na nešto što ga ne zanima. Zakonodavac kaska 30 godina za tehnologijom i realnim svijetom. To što zakonodavac ima "dinosaure" u svojim redovima, što neko vidi samo financije , što neko ne zna upaliti gps, stanicu, autocad, nema pojma što radi, ne razumije topologiju, u sdge učitava pdf fileove sa Mickey Mousom, ne zna pratiti gradnju, ne zna iskolčavati, računati kubature, ne zna napisati zakon i pravilnik je problem pojedinca. Znači rezime, mnogima je takav vid edukacije nepotreban! Zadovoljni?
adam.agotic je napisao/la: 08 lis 2019, 11:25 U svemu tome, katastarski službenici nemaju neku veliku mogućnost u jednom jako osjetljivom segmentu izrade geodetskog elaborata, a to je terenski dio – prikupljanje podataka i rad sa strankama. Naravno da mogućnost za to postoji u zakonu, ali koliko je realno da će katastarski službenici kontrolirati kvalitetu terenskih mjerenja i način ophođenja sa strankama na terenu.
Znači mi smo magarci koji rade za nijih. Ček, pa to se upravo događa....
adam.agotic je napisao/la: 08 lis 2019, 11:25 Kako će katastar i treba li katastar biti taj koji će kontrolirati izradu elaborata iskolčenja, geodetskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade, elaborat nepotpunog izvlaštenje, pa da ne spomenem iskolčenja na terenu, geodetsko praćenje gradnje i hrpu ostalih stručnih geodetskih poslova koji ne spadaju pod državnu izmjeru i katastar nekretnina?
To ionako polako, ali sigurno preuzimaju građevinari. Teren ionako razumiju, a njihov zakonodavac zna što radi i od geodeta je preuzeo HOK na kojem kroji buduće nekretnine. To što mi imamo katastar nekretnina samo na papiru je problem našeg zakonodavca.
adam.agotic je napisao/la: 08 lis 2019, 11:25 pa baš me i briga ako u katastar podvalim loš podatak jer kad ga je katastarski službenik potvrdio to više nije moja briga, gdje ćemo završiti kao struka za 10-20-50 godina?
A kakav je to dobar podatak kad ni sam zakonodavac ne zna doći do podatka na terenu i nama podvaljuje homogeniziran podatak?
adam.agotic je napisao/la: 08 lis 2019, 11:25
Znate li da Ministarstvo graditeljstva intenzivno razvija svoj informacijski sustav koji neće puniti isključivo geodetskim metodama zato što su shvatili da od katastra ne dobivaju ono što im treba. Pouzdan podatak! I više ih u Ministarstvu nije briga čija je to odgovornost, oni jednostavno više traže zamjenu za dosad temeljni geodetski prozivod – katastarski plan. I s vremenom će ga naći.
Znam. Kao što rekoh kasnite 30 godina, a ovime ste to potvrdili. Možda oni rade na budućem DKP-u...
Avatar
adam.agotic
Postovi: 163
Pridružen/a: 13 lip 2019, 12:54
Lokacija: Slavonski Brod

Kolega Ante,
kako sam i pokušao objasniti, promjena vrednovanja iz bodova u sate nije nikakva senzacionalna promjena, a pokušao sam izložiti i svoje razmišljanje zašto je do promjene došlo. Vjerojatno ništa senzacionalno ne bi bilo ni da je ostalo po starom, ali nije i što sad. Od tolikih drugih briga, nisam se do sada uopće opterećivao sa razmišljanjem o ovakvoj jednoj promjeni koja na mene i ostale ovlaštenike praktički ne utječe. Ali ako može olakšati posao nekome tko upravlja tim evidencijama, pa neka mu je onda.

Zbunili ste me sa prvim komentarom da 4D sustav dolazi, a onda ste u slijedećem komentaru spomenuli da je 4D već došao jer ga koristimo sa CROPOSOM, ali ok, ionako nije tema što je 4D sustav nego trebamo li se usavršavati ili ne. Da budem iskren, ne bih ni htio ulaziti u raspravu o 4D, jer to ne bi bila rasprava. Za raspravu trebaju dvojica koji znaju nešto o temi o kojoj raspravljaju, a ja baš nisam siguran da sam Vam tu kvalitetan sugovornik. Možda znam na neki drugi način ili pod drugom terminologijom, ali nisam siguran u tom području. Što se tiče stručnog usavršavanja, Vaše je mišljenje da ono nije potrebno mnogima. Sigurno ste i u pravu da se dio ljudi može sam usavršavati, ali to ne znači da je organizirano usavršavanje nepotrebno. Evo Vam za primjer izazovi koje imamo sa geodetskim elaboratima od 1.9. prošle godine, a tek od proljetos nakon novih izmjena zakona? Skoro da nema osobe s kojom sam razgovarao, a da me nije pitala kad će Komora raditi edukacije po tom pitanju. Upita je puno, znači ljudi imaju potrebu za tim. I ja jedva čekam edukacije i pojašnjenja, zašto ih još nema trebat će pitati odgovorne osobe u Ministarstvu graditeljstva i DGU zašto nam još nema tko predavati. Ali dobro, to je moje razmišljanje, Vi imate svoj stav i to je ok.

Žao mi je samo što imam dojam u razgovoru da mene i sebe svrstavate u dvije različite grupe, kao da nismo u istom košu. Ne znam čemu to, kad kažete "VI kasnite 30 godina", ja mislim da mi svi skupa kasnimo, sad je samo pitanje što ćemo poduzeti po tom pitanju. Možemo nastaviti živjeti svako u svojoj školjci i provoditi život nabrajajući probleme, ukazujući na tuđe nedostatke i propuste smatrajući sebe nekakvom izdvojenom jedinkom koja eto nije odgovorna za nikakve probleme u našem društvu. Pa ajmo tako svih 4 milijuna ili manje koliko nas je ostalo ovdje tako razmišljati, prepustiti se da nama upravlja netko drugi kojega ćemo onda okriviti za sve probleme. Mislim da smo za probleme našeg društva, naše struke krivi svi mi zajedno na neki način, ako zbog ničeg drugoga onda zbog apatije i nezainteresiranosti za djelovanjem. Da, propise nam donose neki drugi ljudi, nismo mi već tamo neki "nedodirljivi", i nismo nikako zadovoljni s time što nam donose. I što sad? Možemo gunđati skriveni iza svoje tipkovnice, nitko nam to ne brani. A možemo pokušati i nešto promjeniti. Ali za promjenu nije dovoljno govoriti samo da nešto ne valja, treba valjanim argumentima obrazložiti svoje mišljenje, a najteže od svega je onda nakon kritike znati predložiti kako bi nešto promjenili, na koji način i kako. Mi se tako lako zavučemo u svoje kućice i negodujemo sebi u bradu ili eventualno malo među kolegama. Ali malo ljudi poznajem, a koji su voljni pružiti ruku na pravi način, reći što ne valja i ponuditi rješenje. Toga bih volio čuti ovdje na ovom Forumu. Ne mora to biti ni prijedlog s kojim bi se većina složila, ali bilo kakav prijedlog bi bio korak prema naprijed. Mi se uporno vraćamo u prošlost, "kasnimo 30 godina", "podvalili su nam transformacije, pa homogenizacije", pa su nam uvalili ovo pa ono. I da, sve se to dogodilo, ali pravo pitanje je ŠTO TREBA UČINITI SADA NAKON SVEGA TOGA? ŠTO ĆEMO MI UČINITI?

Kolega Ante, vidim da imate energije za diskutirati na Forumu, jedan ste od rijetkih zasad što mi je žao i volio bih s Vama nastaviti diskutirati. Ali volio bih da ta diskusija pokuša ići u smjeru traženja nekog prijedloga, potencijalnog drugog načina ili boljeg rješenja. Možemo ovako nastaviti danima nabrajati probleme ili propuste i izražavati ogorčenost i gnušanje postojećim stanjem, ali ja bih volio da razgovaramo o tome što sad možemo pokušati učiniti. Nadam se da me razumijete? Ovaj Forum je pokrenut da kolege dobiju bolji uvid što se događa u struci iz više perspektiva, sve ono što možda propustom od strane Komore nije ranije izneseno članstvu, a trebalo je biti preneseno, da se sada kaže i odgovori, ali sa namjerom da pokušamo zakoračiti naprijed, a ne opet natrag.
Adam Agotić, dipl.ing.geod.
globalni moderator
Odgovorite