Stranica: 1/1.

Odgovori na pitanja sa webinara održanog 22.07.2020. - Geodetski poslovi u projektiranju

Postano: 03 kol 2020, 19:57
Postao/la adam.agotic
Obzirom da je 22.07. pušten snimak webinara na kojem se nisu uživo davali odgovori na pitanja, ovim putem bih htio ponuditi odgovore, ili barem moje viđenje odgovora na pitanja koja su postavljena tijekom mog predavanja. Nije mi dostavljeno puno pitanja, nadam se da i to znači da sam tokom samog predavanja uspio prenjeti što više informacija koje sam uspio prikupiti u radu i sa predstavnicima Ministarstva, a ono na što odogovre nemamo ni mi ni Ministarstvo, otvoreno sam pokušao barem prodiskutirati. U nastavku pitanja i odgovori, tema je otvorena za daljnju diskusiju:
Nenad Vidmar: Koju svrhu geodetskog elaborata navodimo prilikom predaje na katastar za potrebe ishođenja građevinske dozvole da bismo dobili potvrdu o zaprimanju elaborata napregled. Npr. cijepanje parcele a nemamo još dozvole jer odmah dobijemo zaključak da je predan nepravilni geodetski elaborat.ž
Iz Vašeg pitanja mi je teško dati jasan odgovor jer može biti niz elaborata. Bitno je elaboratom uskladiti evidencije katastra i zemljišne knjige sa stvarnim stanjem. Ako međe nisu uređene onda ćete napraviti elaborat sa svrhom evidentiranja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, ako u sklopu toga evidentirate, mijenjate ili brišete podatke o zgradama, dodat ćete i tu svrhu.
Cijepanje čestice možete probati raditi po famoznom članku 25 Zakona, ako Vam katastri to dozvoljavaju. Neki daju, neki ne daju. Daju oni koji su prihvatili „mail“ iz središnjeg ureda da se to treba omogućiti, oni katastri koji unatoč mailu ne dozvoljavaju takve parcelacije pozivaju se na jasan Pravilnik o geodetskim elaboratima koji tu mogućnost ne dozvoljava - trenutno.
Ako želite cijepati već u prvom elaboratu, odnosno onom za lokacijsku ili građevinsku dozvolu, ja bih Vam predložio da se ipak držite Zakona o prostornom uređenju sve dok se Pravilnik o geodetskim elaboratima ne uskladi sa ostalim zakonima, te da eventualnu diobu/spajanje obavljate sukladno tim propisima, a takav elaborat ide na potvrdu u graditeljstvo sukladno zakonu i tek onda u katastar. To je ako baš želite parcelirati prije dobivene dozvole. Ako mislite izraditi elaborat u kojem želite cijepati/spajati i to pozivanjem na lokacijsku/građevinsku dozvolu koja tek treba biti izdana, takav elaborat Vam nije po pravilniku i ne bi trebao biti ovjeren. Međutim i tu znam da ima katastara koji su to ovjeravali. Poprilično konfuzno nažalost, nadam se ipak da ćemo na u skorašnje vrijeme imati priliku sa DGU sjesti i početi razgovarati o ovim konkretnim temema, do sad nisu imali vremena za nas po pitanju neujednačenosti postupanja. Imali su drugih prioriteta.
Inače, propisima o prostornom uređenju i gradnji je propisano da se parcelacija radi posebnim elaboratom nakon dobivene lokacijske/građevinske dozvole, što nije baš bila intencija, ali tako je ispalo napisano. Tako da ako prvom elaboratom samo uskladite stanje katastra i zk sa stvarnim stanjem što je potpuno legitimno i dovoljno za izdavanje dozvole, onda biste drugim elaboratom po dobivenoj dozvoli radili parcelaciju. Meni nepotreban trošak za investitora, ali svakome na izbor.
DARIJE JAKAŠA: ako mi nemožemo s kojim znanjem će to napravit arhitekt
Kolega, nažalost nemam odgovor jer ne znam točno kojem kontekstu je pitanje. Možete li mi malo precizirati ovo? Ako ste se referirali na izradu GML-a, popisa koordinata te popisa vlasnika i nositelja drugih stvarnih prava, ja osobno ne smatram da mi to ne možemo. Moje osobno mišljenje je da smo upravo mi to koji to možemo i koji bismo to trebali preuzeti i zadržati kao naš dio posla. Toliko često slušam žalopojke o tome kako su nam druge struke s godinama "preuzele" poslove koje smo mi po prirodi stvari oduvijek radili i slično, tim više me užasno iznenađuju stavovi nekih kolega koji smatraju da ovo sada trebamo prepusitti drugima jer ne znam, nama su ispod časti ovi poslovi ili što? Ne razumijem...

DARIJE JAKAŠA: erto foto je netocan do 2 m, a homogenizacija do 6 m
DARIJE JAKAŠA: to je pravi problem
Nije to po meni glavni problem, katastarski plan je homogenizacijom ipak u velikoj većini poboljšan i otklonjen je uklop. Naravno, govorim „o većini situacija“. Nažalost, glavni autor homogenizacije je i u našem zadnjem razgovoru koji smo vodili, zdušno branio nepogrešnost homogenizacija iako sam pokušavao ukazati na nekoliko uistinu pogrešno napravljenih segmenata. Državnoj geodetskoj upravi nikad nije prikazao stvarne primjedbe koje sam prezentirao, zašto, to bi bilo dobro pitanje za razgovor. Na sreću, u Središnjem uredu su ipak prepoznali da sasvim logično i nakon homogenizacija može ostati pogreška koja se potom može i treba ipak ispravljati.


Ivica Marinović: Problem je šta se stalno drvi po dkp.u, zakonu o gradnji i prostornom uređenju i postupanju u istom.
Ivica Marinović: Svako malo neke promjene, pa jel dosta više svako malo neka promjena da nas glava zaboli, a u principu se ništa ne rješi nego se još više zakoplicira
O kolega, jeste li vi u srodstvu sa "mentorom" kojeg mi je svojevremeno ravnatelj dodijelio obzirom da sam slao jako česte upite u Središnji ured? Rečeno mi je tada da sam jedini geodet koji konstantno šalje upite u DGU, da je svima ostalima sve jasno u svim postupanjima i da su zadovoljni sa propisima, jedino sam eto ja izuzetak. Složili smo se da je to jer očito nisam dovoljno kompetentan i stručan 😊
O DKP-u, njegovoj kvaliteti i nekvaliteti, ovisno o nastanku mi kao kolege znamo sve što trebamo znati. Pitanje je samo kad ćemo i hoćemo li ikad postati iskreni prema korisnicima naših usluga i otvoreno reći što mi možemo ponuditi, a što ne možemo i kada možemo, a kada ne možemo…
Promjene su užasno zamorne po svakog od nas koji te promjene treba implementirati u svoj rad. U tom smilu mogu reći da ćemo nažalost, iako se ja ipak nadam u skorašnjoj budućnosti imati nove promjene po pitanju propisa u projektiranju jer ovo stanje nije baš održivo bez promjena. Geodetski dijelovi u zakonima su u najmanju ruku diskutabilni, još nam samo treba dok krenu padati dozvole po upravnim sudovima zbog tih stvari...

Re: Odgovori na pitanja sa webinara održanog 22.07.2020. - Geodetski poslovi u projektiranju

Postano: 06 kol 2020, 08:29
Postao/la fvodopija
Što po Vama urbanizam radi s popisom nositelja "drugih stvarnih prava". Kontaktiraju li oni onda banke, plodouživatelje, žive ili pokojne nositelje prava doživotnog uživanja, razne tvornice parnih kotlova i sve ostalo što ljudi znaju imati pod C? Jasno mi je da tako piše u Pravilniku, ali ne vjerujem da im je to bila namjera.

Ukoliko je to već tako, zašto bi itko morao raditi popis vlasnika i nositelja stvarnih prava, prepisivati podatke i riskirati pogreške, neka se propiše obveza da se glavnom projektu moraju priložiti z.k. izvadci predmetne i susjednih katastarskih čestica. Tako bi urbanisti imali sve, integralan podatak, bez mogućnosti da netko greškom nešto ispusti.

Više mislim da im je želja bila dobiti popis svih koji su vlasnici, "stvarni korisnici", "posjednici" i oni koji imaju upisanu neku predbilježbu prava vlasništva.

Volio bi znati kontaktiraju li onda u tom slučaju urbanisti banke i pozivaju li ih na uvid u projekt?

Re: Odgovori na pitanja sa webinara održanog 22.07.2020. - Geodetski poslovi u projektiranju

Postano: 06 kol 2020, 13:36
Postao/la adam.agotic
Kolega
trebalo bi ih se obavijestiti, e sad ima onaj dio i sa oglasnom pločom, ali i sa osobnom dostavom, nisam se zamarao s time. Znam da ih dobar dio isto ne zna što s time, ali to je druga priča i nije razlog da mi zbog toga ne odrađujemo ono što bismo trebali.
U gruntovnim izvatcima se nalazi u pravilu više čestica, a ne samo ona koja nas zanima, isto tako su i tereti upisani za sve čestice pa treba profiltrirati. Mi smo zatraženi da napravimo upravo to, napravimo filter u jednom preglednom dokumentu.
Ministarsvto graditeljstva i prostornog uređenja, a mislim da niti jedno drugo ministarstvo ne poznaje pojam "stvarnih korisnika", i na taj endem ne bih trošio svoje vrijeme danas. Pitajte nekog odvjetnika ili sudca što misli o tome što mi geodeti na terenu utvrđujemo stvarnog korisnika :?

Re: Odgovori na pitanja sa webinara održanog 22.07.2020. - Geodetski poslovi u projektiranju

Postano: 06 kol 2020, 22:59
Postao/la fvodopija
Slažem se oko tog pitanja "stvarnog korisnika", ali smatram da je važnije da urbanizam pozove (i) stvarnog korisnika, koji možda tamo može dokazati pravni interes, nego neku banku, Tvornicu parnih kotlova ili neku treću nezainteresiranu osobu.

Ne vidim ni jedan razlog, uz sve školovanje, stručno i nestručno usavršavanje, zašto bi morali gubiti vrijeme na izradu nekog filtriranog popisa kad uz sav mogući trud ne možemo napraviti bolji "proizvod" od integralnog rješenja - zk izvadka koji ima _sve_ podatke koji urbanisti (ZoG) traže, pregledan je, špranca je, unificiran je na razini RH i svatko se na njemu snalazi. U sustavu OSS možemo izvaditi "poseban" zk izvadak i tako na njemu prikazati samo česticu koja nas zanima i sve što je vezano samo uz nju, gotovi smo za nekoliko minuta, ne možemo nikako pogriješiti u prepisivanju podataka (daleko najvažnije), a urbanisti bi tome vjerovali i takav popis koristili.

Ovako, realno, izgubimo sat-dva na popis, posebno ako prepisujemo nešto tipa ovoga (Prim. 12. veljače 1943. Z-166
Zabilježeno je da su nasljednici XY Josip, Franjo i Ivan dužni dati XY Slavi te mldbnima XY Pavici, Franci i Veroni, svima iz ZZ 2, povodom udaje pir i opremu te isplatiti svakoj svotu od 2.000 Kn.) i na kraju taj popis nitko ni ne pogleda.

Poseban biser se pojavio nedavno, želja da taj popis bude _na_ GSGČ-u, baš na istom papiru mora biti popis susjeda, popis koordinata i grafika geodetske situacije građevne čestice. Na kraju kolege tome doskoče da prebace indikacije sa skice što je potpuno protivno ovom tumačenju jer prikazuje posjednike, a nema ni druga stvarna prava.

Re: Odgovori na pitanja sa webinara održanog 22.07.2020. - Geodetski poslovi u projektiranju

Postano: 07 kol 2020, 07:38
Postao/la adam.agotic
Sudskim putem se postupak utvrđivanja vanknjižnog prava provodi često u više ročišta pod procedurama u kojima se pozivaju svi mogući potencijalni nositelji prava, uz prisustvo odvjetnika i postupak je to koji može biti vrlo kompliciran, a mi bismo, ili po recimo ovom prijedlogu referenti graditeljstva, trebali doći na teren i biti veći suci od sudaca, baciti dva-tri pogleda na jednu maslinu i dva suhozida te providnošću duha svetoga valjda utvrditi stvarne korisnike :lol: ovo nije ironija na Vas nego onoga koji je osmislio utvrđivanje stvarnog korisnika.
Ja sam za to da se u našim geodetskim elaboratima mogu uvesti "osobe koje se izjašnjavaju kao stvarni korisnici", ali formulacija da "mi utvrđujemo stvarne korisnike" je za onako, suzdržavati se da ne puknem od smijeha.

Ovaj zadnji biser (prvo referent) bi mogao pročitati Pravilnik o obaveznom sadržaju i opremanju projekata građevina, u članku 39. stavku 3. lijepo piše:

"(3) Iznimno, ako popis koordinata lomnih točaka i popis vlasnika i nositelja drugih stvarnih prava na nekretninama sadrži veliki broj podataka i ne može se smjestiti na situaciju, popis se može dodati odmah na sljedeću stranicu iza pripadajuće situacije"

Jedino, mislim da u Pravilniku o obaveznom sadržaju idejnog projekta to ne stoji napisano, to je kad nisu isti ljudi pisali ta dva pravilnika, a trebali su po meni barem se oko nekih stvari uskladiti...