Više pitanja: potvrda parcelacije ako GML postoji u dozvoli; primjena članka 25.Zakona; evidentiranje zgrade na više k.č

U ovom djelu Foruma će se objavljivati mišljenja HKOIG, u pravilu Odbora za etiku, stručna pitanja i propise na postavljena pitanja članstva. Otvaranje tema na ovom djelu foruma je dozvoljeno samo moderatorima radi same namjene ovog odjeljka. Komentairanje je naravno, dozvoljeno svim članovima Foruma.
Trebalo je malo vremena dok posložimo način rada Odbora po ovim pitanjima, te od sad pa nadalje očekujemo u kraćim rokovima davati podršku svim članovima Komore.
Upiti i mišljenja dana u ovom dijelu Foruma će biti anonimizirana na način da se ne otkrivaju imena osoba koje upit postavljaju, podaci o konkretnim državnim uredima, niti podaci o konkretnim lokacijama ukoliko isto nije neophodno za smislenost cijelog odgovora. Želja nam je objavom ovih odgovora pomoći članstvu, a ne ukazivati na pojedince ili poticati narušavanje odnosa među kolegama.
Odgovorite
Avatar
adam.agotic
Postovi: 163
Pridružen/a: 13 lip 2019, 12:54
Lokacija: Slavonski Brod

TEKST UPITA:
Poštovani svi

ponukan dobivemin zaključcima i tumačenju katastra naših nam dragih propisa i pravilnika pišem ovaj mail.

1. Izradio sam Geodetski elaborat provedbe građevinske dozvole, odnosno drugog akta na temelju kojega je izgrađena građevina.

U SDGE-u sadržaju stoji da treba učitati Potvrdu o usklađenosti geodetskog elaborata sa izdanom dozvolom (to smo nekad i radili).

Sukladno Zakonu o prostornom uređenju NN39/2019 čl. 162 stavak 3 nisam odnio Geodetski elaborat na izdavanje Potvrde u nadležni "Urbanizam" već sam ga direktno poslao u katastar jer je predhodno već učitan GML kod izdavanja Građevinske dozvole.

U SDGE-u umjesto potvrde učitao sam PDF u kojem se pozivam na navedeni zakon i članak jer nemam Potvrde izdanu od "Urbanizama" i koju nije
potrebno ishoditi.

Naravno da sam dobio Zaključak u prilogu jer elaborat nisam napravio Prema Pravilniku o geodetskim elaboratima NN59/18 čl 9, stavak 5.

Molim komentar i prosljeđivanje problematike DGU, kao i objavu na forumu.

2. Famozna formiranja katastarskih čestica sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina NN 112/2018 čl. 25.

Ovdje se radi o Geodetskom elaboratu diobe ili spajanja katastarskih čestica.

Primjetio sam da većina katastarskih ureda radi razliku između diobe i spajanja tvrdeći da nije ista stvar spajati ili cijepati katastarske
čestice.

A) Pa se tako i u ovom slučaju našao referent koji tvrdi da se sukladno članku 25 može raditi dioba (cijepanje) ali se ne može raditi spajanje
katastarskih čestica.

B) Isto tako imam drugog referenta koji tvrdi da kod upisa objekta koji je položen na dvije katastarske čestice ne mogu evidentirati kulturu
KUĆA jer radim diobu i objekt ne može biti na dvije katastarske čestice.
Taj isti referent kaže i sljedeće da kod spajanja katastarskih čestica MORAM evidentirati stvarnu kulturu i evidentirati objekt na parceli a ne
samo urediti međe i površinu katastarske čestice i navodi u Zaključku čl 40 i 69.

Ako ne evidentiram kuću na dvije k.č. što onda ne kršim čl 40 i 69?
Adam Agotić, dipl.ing.geod.
globalni moderator
Avatar
adam.agotic
Postovi: 163
Pridružen/a: 13 lip 2019, 12:54
Lokacija: Slavonski Brod

ODGOVOR ODBORA ZA ETIKU, STRUČNA PITANJA I PROPISE

Poštovani,
Imajući u vidu da HKOIG nije ovlaštena tumačiti Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18) Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19), kao niti ostale propise koji proizlaze iz spomenutih zakona, slobodni smo dati neobvezujuće mišljenje.
Vezano uz Vaše pitanje 1. mišljenje HKOIG je slijedeće:
Člankom 162. st.1. Zakona o prostornom uređenju je propisano da se upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdaje potvrdu o usklađenosti geodetskog elaborata sa aktom temeljem kojeg je izrađen. Međutim, nadalje stavak 3. istog članka propisuje da se spomenuta odredba ne odnosi na situacije u kojoj se radi o lokacijskoj ili građevinskoj dozvoli u okvire koje su lomne točke građevinske čestice određene u GML formatu.
Sukladno navedenom, HKOIG je mišljenja da je zaključak kojeg ste dobili neosnovan. Naime, iako je Pravilnikom o geodetskim elaboratima (NN 59/18) članak 9. stavak 5. uistinu propisana obveza izdavanja potvrde upravnog odjela, odnosno Ministarstva na izrađeni geodetski elaborat, ovdje se radi o neusklađenosti pravilnika sa zakonom te je obaveza primjenjivati zakon.
HKOIG je od djelatnika ministarstva dobila informaciju da je djelatnicima Državne geodetske uprave podijeljeno više stotina pristupnica za ulaz u sustav e-dozvole, a pomoću čega je moguće pristupati GML-zapisima.

Vezano uz Vaše pitanje 2. mišljenje HKOIG je slijedeće:
A) Ne znamo po kojoj osnovi je uopće zaključak da se temeljem članka 25. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18) može provoditi samo cijepanje, ali ne i spajanje katastarskih čestica. Geodetski elaborat E1 se izrađuje u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica, ne samo u svrhu diobe.
Međutim, vezano uz primjenu članka 25. Zakona želimo upozoriti na pažljivu primjenu ove odredbe budući na postojeće odredbe Zakona o prostornom uređenju, članci 160.-162.

B) O problematici evidentiranja zgrada na više katastarskih čestica, HKOIG je u više navrata iskazala svoje čvrsto stajalište od kojega ne kani odstupiti, a to je da se zgrade moraju moći evidentirati na više katastarskih čestica. U nastavku ćemo ponoviti dio iz očitovanja HKOIG na nacrt Pravilnika o geodetskim elaboratima u dijelu koji se tiče evidentiranja zgrada:

„Zgrade se moraju moći evidentirati u dijelovima na više čestica što je legitimni način postojanja zgrada koji je predviđen i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. I ovaj instrument nipošto se ne može miješati sa pravom građenja. O tome svjedoče i sudske presude na rješenja o odbijanju potvrđivanja geodetskih elaborata kojima se zgrade evidentiraju na više katastarskih čestica. Krajnje je vrijeme da Državna geodetska uprava napusti ovakvu praksu.
O pravu imati dio zgrade i naprave na poslužnoj nekretnini
Članak 196.
(1) Vlasnik povlasne nekretnine kojega njegovo pravo služnosti ovlašćuje da na susjednoj nekretnini, na njezinoj površini, ispod nje ili u njezinu zračnom prostoru ima dio svoje zgrade, neku drugu izgrađenu napravu ili kakav uređaj koji služi njegovoj zgradi, dužan je to uzdržavati o svome trošku, a vlasniku poslužne nekretnine plaćati naknadu za iskorištavanje njegove nekretnine u visini zakupnine, ako nije drukčije određeno ugovorom ili zakonom.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje kad vlasnika povlasne nekretnine njegovo pravo služnosti ovlašćuje da na susjednoj nekretnini, na njezinoj površini, ispod nje ili u njezinu zračnom prostoru ima vodove i druge uređaje (električne, kanalizacijske, plinovodne, vodovodne, toplovodne, telekomunikacijske i dr.).
(3) Vlasnik poslužne nekretnine koji je dužan trpjeti teret susjedne zgrade, umetak tuđe grede u svoj zid, prolaz tuđega dima kroz dimnjak, tuđu antenu na svom krovu, tuđu reklamu ili natpis na pročelju svoje zgrade ili što slično, dužan je razmjerno prilagati za održavanje svojega, za to određenog zida, stupa, stijene, dimnjaka, krova, pročelja i sl., ali nije dužan podupirati niti popravljati tuđu stvar.
Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama također predviđa ovu mogućnost.
Članak 35. (NN 65/17)
(2) Zgrada iz stavka 1. ovoga članka može se evidentirati po dijelovima na više katastarskih čestica.“


Ono što HKOIG može ovdje ponoviti jest postojanje sudske prakse koja je u više navrata pobijala rješenja Državne geodetske uprave kojima se odbijaju potvrđivanja geodetskih elaborata u kojima se predlaže evidentiranje zgrada na više katastarskih čestica.
Adam Agotić, dipl.ing.geod.
globalni moderator
XXX
Postovi: 19
Pridružen/a: 30 kol 2019, 18:12

A da li imate primjer presude ili rješenja Upravnog suda. Ako imate, da li bi mogli upload-ati? Inače i ''Zakon o legalizaciji'' u čl. 35. st. 2 navodi da se zgrade mogu evidentirati po dijelovima na više k.č. (naravno, ovo se odnosi samo na one za koje je izdano RoiS).
Odgovorite