KATASTAR ZGRADA. ILI IPAK REGISTAR ZGRADA

[adam.agotic]

Prošli tjedan je završilo javno savjetovanje za Pravilnik o registru zgrada. HKOIG je dala svoj osvrt na ovaj prijedlog pravilnika, a koji je prenesen u nastavku. Što geodetska struka misli o ovoj temi? Trebaju li ovaj posao raditi geodetski stručnjaci ili može biti prepušten i drugim zanimanjima? Naziv "registar zgrada" jasno ukazuje što o tome misli Državna geodetska uprava.

Kako je ovo pitanje riješila susjedna nam Republika Slovenija: svoj je sustav uredila na način da imaju dvije baze: katastar zemljišta i katastar zgrada (uključivo stanove) kao dvije službene i prostorne podrške Zemljišnoj knjizi. Njima upravlja Geodetska uprava Republike Slovenije, a ovlaštenje za izradu elaborata za upis i održavanje oba katastra ima isključivo geodetska struka. U Republici Sloveniji također postoji registar zgrada, ali s jasnom naznakom da zapisi u tom registru nemaju pravni značaj.

link na završeno javno savjetovanje sa prijedlogom pravilnika:
https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainS ... tyId=11198


Osvrt HKOIG:
"Uvodno napominjemo da je Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije (dalje u tekstu HKOIG) još prilikom javnog savjetovanja za Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina dala primjedbu na korištenje termina „Registar zgrada“ u tekstu navedenog Zakona, prvenstveno jer se taj termin ne može povezati sa terminom „Katastar zgrada“ kojim se u Zakonu o obavljanju geodetske djelatnosti obuhvaća dio stručnih geodetskih poslova za čije je obavljanje osim obaveznog članstva u HKOIG propisana i dodatna dozvola države, tj. suglasnost Državne geodetske uprave (dalje u tekstu DGU).
Smatramo da bi uspostava Katastra zgrada, kao službene evidencije zgrada s posebnim naglaskom na evidenciju stanova, ponudila društvu upravo one podatke koji društvu trebaju, koji su točni i aktualni i koji se očekuju od geodetske struke. Pri tom se prvenstveno misli na Katastar zgrada u funkciji Zemljišne knjige, a sekundarno takva evidencija može poslužiti i kao osnova za: porez na nekretnine, procjenu vrijednosti, energetsko certificiranje, za potrebe jedinicama lokalne samouprave, komunalne potrebe, razne inspekcije, itd.
Ovako propisanim Registrom zgrada dobit će se replika podataka iz postojećeg katastra zemljišta sa nadodanim podacima iz drugih baza (vidi članke 22. do 26. ovog prijedloga Pravilnika), dakle podaci prikupljeni bez koncepta i cilja, što u konačnici neće osigurati društvu ono što stvarno treba.
Nastavno na navedeno možemo ustvrditi da Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina nije dao odgovor na temeljno pitanje, a odgovor se ne može iščitati ni u ovom prijedlogu Pravilnika: koja je svrha ove Evidencije? Koje će koristi društvo imati od nje, za koje segmente društva je Evidencija namijenjena i na koje upite će DGU kroz ovu evidenciju davati zainteresiranim stranama podatke? Odgovori na ta pitanja bi trebali odrediti sadržaj evidencije (definirati tzv. model podataka: objekte i atribute), a iz sadržaja i svrhe proizlazi potrebna kvaliteta. Sve zajedno postaju ulazni parametri za određivanje metodologije, uputa i tehnologija kojom se podaci mogu prikupljati, a evidencija kasnije održavati. A to će u konačnici rezultirati strukama i kompetencijama koje će trebati imati sudionici u procesu.
Završno iznosimo nekoliko konkretnih primjedbi na tekst ovog prijedloga Pravilnika:
• Osnovni termin „zgrada“ treba ujednačiti između Zakona i Pravilnika.
• Pravilnik ne opisuje način održavanja evidencije. Članak 24. ne određuje ni tko ni kako ni kada.
• Svaki podatak koji ulazi u bazu podataka mora biti jasno i nedvosmisleno opisan, ako treba i sa grafičkim primjerima. Pravilnik treba predvidjeti upute ili specifikacije ili kataloge, u kojima će to biti određeno.
• Pravilnik mora biti napisan u duhu modernih geoinformacijskih sustava, a ne u duhu arhaičnih analogno-digitalnih evidencija.
• Potrebno je postaviti pitanje ,,da li podaci ovog registra imaju pravni značaj i u koje svrhe će se moći koristiti? Npr. za porez na nekretnine?"